EDUKACIJA HUB ZNANJA

Studentski posao

Studenti mogu dobiti puno radnog iskustva i prije nego što se zaposle na ugovor o radu. Poslovi koje rade su često izvan njihove struke, a u ovom članku donosimo pregled toga kako se zaposliti u struci ili izvan nje, kako doći do studentskog ugovora i još neke teme koje bi svim studentima mogle biti zanimljive.

Koji su najvažniji koraci?

Učlaniti se u Student servis

– studenti ili učenici koji su u procesu upisa na fakultet

Izraditi životopis

– istaknuti zašto zaslužujete dobiti taj posao i koje vještine posjedujete

Razmisliti o tome što želite raditi i što vam je važno

– fleksibilno radno vrijeme, visoka satnica, zahtjevnost posla, lokacija itd.

Prijava za posao

– koji su sve načini prijave?

Studentski ugovor – kako do njega?

– provjeriti stranice Student servisa za točan popis potrebnih dokumenata

    • Učenici:
      • Preslika državne mature (izvornik na uvid)
      • Ispis moji rezultati na „postani student“
      • Osobna iskaznica (na uvid)
      • 2 fotografije 35 X 25 mm
      • Osobni žiro račun (ugovor ili potvrda banke na uvid)
    • Studenti:
      • Studentska iskaznica
      • Potvrda o statusu studenta za tekuću akademsku godinu
      • Osobna iskaznica (na uvid)
      • 2 fotografije 35 X 25 mm
      • Osobni žiro račun (ugovor ili potvrda banke na uvid)
    Koliko smijem zaraditi?
    • Ako ste porezna olakšica roditelju do 15 000 kn godišnje (cca. 1250 kn mjesečno)
    • Ako niste porezna olakšica roditelju, 63 000 kn godišnje (cca. 5250 kn mjesečno)

    Koja je razlika?

    Ako ste porezna olakšica roditelju on plaća manji porez (sukladno svojoj plaći), a ukoliko niste, plaća regularni porez i vaša zarada “nema veze” s njegovom plaćom.

    Prva situacija: porezna ste olakšica, pređete zaradu od 15 000kn godišnje = roditelju se ukida porezna olakšica i dužan je platiti porez koji mu je bio umanjen za tu godinu (i za vrijeme dok vaša zarada nije prelazila 15 000kn tijekom te godine) – vi ne morate platiti ništa.

    Rješenje: ako početkom godine shvatite da ćete zarađivati veću svotu novca od navedene, zamolite roditelja da ode u poreznu i makne vas kao poreznu olakšicu, onda automatski dobivate novi limit zarade od 63 000kn.

    Druga situacija: niste porezna olakšica, dakle imate limit od 63 000kn zarade godišnje, zaradite npr. 65 000kn. U ovom slučaju će vam se “naplatiti porez i prirez” u visini 24% na iznos koji je prešao 63 000kn, u našem slučaju na 2000 kn. Visina postotka koji ćete morati platiti ovisi i o mjestu stanovanja pa nije naodmet provjeriti Pravilnik o porezu na dohodak.

    Kako pronaći studentski posao?

    Klasično traženje studentskog posla:

    1. Stranice Student servisa
    2. Faceboook grupa: Tražim/nudim studentski posao
    3. Poznanstva
        • možda neki vaš prijatelj/kolega ima posao i traže studente, ne škodi raspitati se među prijateljima

    Kako pronaći studentski posao u struci?

    Traženje studentskog posla u struci često zahtjeva nešto više ambicije, znanja i vremena. Stručni poslovi (nažalost) većinom podrazumjevaju nefleksibilno radno vrijeme te su rezervirani za studente viših godina i apsolvente.

    Međutim, početni rad na mjestima koja možda nisu vezani uz vašu struku može biti dobra odskočna daska za pronalazak posla u struci. Osim toga, kada jednom počnete raditi nešto za što se i obrazujete možete pronaći smjer u kojem se želite kretati u razvoju svoje karijere ili shvatiti kako neko područje nije za vas. Zato savjetujemo da tražite i pratite tržište rada, analizirate vještine koje možete dobiti jednostavnijim studentskim poslovima kako biste kasnije mogli konkurirati u pronalasku posla u struci čak i tijekom fakulteta

    1. LinkedIn – izradite profil, pišite objave i dijelite svoje projekte, što ste naučili i slično. Na LinkedIn-u postoji super opcija pretrage poslova i možete si uključiti obavijesti kada se pojavi oglas koji odgovara vašim interesima. 

    • Na primjer prema ključnim riječima: assistant, intern, entry level, student, part-time ćete dobivati obavijesti za pozicije na koje se očekuje da ste početnik, a potencijalno organizacije traže zapošljavanje upravo studenta.

    2. Stranice fakulteta – ako studirate primjerice psihologiju, a na stranici vašeg fakulteta se ne nudi širok raspon poslova u primjerice, području ljudskih potencijala – zavirite na stranice Ekonomskog fakulteta, srećom oglasi za posao su javni pa se uvijek možete prijaviti i na neke srodne pozicije.

    3. Baze kandidata na stranicama organizacija – ako imate zamisao koja organizacija bi mogla biti baš za vas, prijavite se na njihov newsletteer i u bazu kandidata.

    • Velike organizacije često imaju baze po kojima pretražuju potencijalne kandidate za određenu poziciju pa je dobra stvar imati jasno napisan životopis koji sadrži ključne riječi pri opisu vještina potrebnih za poziciju na koju ciljate.

    4. Otvorene molbe – nekada neće uspjeti i pripremite se da na 30 poslanih molbi dobijete 5 odgovora od koji su 4 “Hvala na javljanju.”, ali neka to ne bude kamen spoticanja.

      • Naime, moguće je da organizacija traži zaposlenika, ali nisu još stavili oglas pa vam ponude razgovor za posao. Moguće je i da traže zaposlenika, ali im odgovara da i student obavlja taj posao, kao što se može dogoditi i da u tom trenutku trebaju pomoć pa se dogovorite za kratkoročni angažman koji kasnije rezultira duljim zaposlenjem.

      EDUKACIJA HUB ZNANJA

      Sviđa vam se sadržaj?
      Naučite još puno toga kroz naše edukacije!